PLANETA ZEMLJA
LITOSFERA
- Litosfera je zemljina kora.
- Unutrašnja građa zemlje
- Zemljino jezgro
- Omotač jezgra – nalazi se u testasto-tečnom stanju. Materija koja izgrađuje ovaj omotač naziva se magma.
-
- Zemljina kora – litosfera – čvrst stenovit omota
- Kontinentalna kora – veće debljine 30-70 km
- Okeanska kora – manje debljine 5-10 km
- Zemljina kora – litosfera se sastoji od 3 vrste stena:
- Magmatske stene – nastaju hlađenjem usijano tečne lave na površini Zemlje ili magme u njenoj unutrašnjosti – graniti bazalt
- Sedimentne stene – nastaju taloženjem ostataka biljnog i životinjskog sveta ili čestica drugih stena u morima i jezerima – krečnjak i peščar.
- Metamorfne stene – nastaju preobražajem magmatskih i sedimentnih stena u zemljinoj kori usled velikog pritiska i temperature – preobražajem krečnjaka nastaje mermer (planina Venčac u Šumadiji)
- Litosfera se sastoji od litosfernih ploča
- Zemljotresi nastaju usled pomeranja litosfernih ploča. Litosferne ploče se pomeraju zbog toga što leže na testasto tečnoj magmi koja se pomera.
- Najviše zemljotresa i vulkanskih erupcija ima na prostoru gde se dodiruju litosferne ploče.
Najpoznatija vulkansko-trusna oblast na Zemlji je “vatreni pojas Pacifika” – prostire se na obodu Tihog okeana, Pacifika, i zahvata istočni priobalni pojas Azije i zapadnu obalu Severne i Južne Amerike
- Kod zemljotresa razlikujemo epicenter – mesto na površini Zemlje gde se zemljotres najviše oseća, gde je razaranje najveće i hipocentar – mesto u unutrašnjosti litosfere gde se nalazi žarište zemljtresa, oblast gde se dodiruju litosferne ploče i gde je zbog njihovog pomeranja nastao zemljotres.
- Unutrašnje sile Zemlje su sila Zemljine teže (gravitacija) i Zemljina unutrašnja toplota. Tektonski pokreti nastaju delovanjem unutrašnjih sila. Tektonskim pokretima nastaju najkrupniji oblici u reljefu zemljine površine – kontinenti i okeanski baseni, planine i kotline.
Mlade venačne planine nastaju horizontalnim pomeranjem zemljine kore. One su više, imaju oštre vrhove, strme strane i pružaju se u vidu venaca (venačne).
Mlade venačne planine po kontinentima PRONAĐI IH NA KARTI – NE UČI NAPAMET
Evropa: Dinarske, Karpatsko-balkanske, Apeninske, Pirinejske, Alpi, Kavkaz.
Azija: Pontijske planine, Tavor, Elburs, Hindukuš, Pamir, Himalaji, Karakorum, Tijanšan, Kunlun;
Afrika: Atlas;
Severna Amerika: Koridljeri (Stenovite planine, Primorske planine, Sijera Nevada, Kaskadske);
Južna Amerika: Andi;
Stare gromadne planine su nastale vertikalnim pomeranjem zemljine kore. Niže su od mladih venačnih i imaju oble vrhove i blage padine.
Stare gromadne planine po kontinentima: PRONAĐI IH NA KARTI – NE UČI NAPAMET
Evropa: Rodopske (Srpsko-makedonska masa u Srbiji: Besna kobila, Jastrebac, Dukat, Ruj), Olimp (Zevs, Hera…), Središnji ili Centralni masiv, Švarcvald (izvorište Dunava), Harc, Šumava;
Azija: Altaj;
Severna Amerika: Apalači;
Južna Amerika: Gvajanske planine i Brazilske planine;
Australija: Australijski Alpi.
- EROZIJA JE PROCES RAZARANJA I ODNOŠENJA ZEMLJIŠTA I STENOVITE PODLOGE, A AKUMULACIJA JE PROCES NAGOMILAVANJA I TALOŽENJA RAZORENOG I ODNEŠENOG MATERIJALA
VRSTE EROZIJA
- DENUDACIJA predstavlja proces spiranja i odnošenja površinskog sloja zemljišta i ogoljivanje stenovite podloge. Intenzitet denudacije zavisi od količine padavina, nagiba terena i vegetacije.
- FLUVIJALNA ILI REČNA EROZIJA je proces pri kome reka oblikuje reljef. Akumulativni oblici fluvijalne erozije su aluvijalne ravni, delte, rečna ostrva – ade. Erozivni oblici koje stvara reka su rečno korito, rečna dolina. Kanjoni i klisure su rečne doline strmih strana koje nastaju u planinskim predelima , dok rečne doline u nizijima imaju blago nagnute strane i široko dno. Pošto reke u nizijama sporije teku, zbog malog nagiba terena, one stvaraju meandre..
- ABRAZIJA – proces oblikovanja reljefa radom talasa na morima i jezerima. Talasi svojom snagom neprekidno menjaju reljef obala i pomeraju je na račun kopna. Klif je jedan od oblika koje talasi stvaraju u reljefu obale.
- EOLSKA EROZIJA – je proces oblikovanja reljefa radom vetra. Najizraženiji uticaj vetra na reljef je u pustinjama i predelima koji su izgrađeni od peska i lesa. Oblik u reljefu – peščane dine.
- GLACIJALNA ILI LEDNIČKA EROZIJA – je proces pri kome lednici oblikuju reljef. Lednici su velike ledene reke koji danas nastaju na planinama iznad snežne granice. Lednici se formiraju u udubljenju na planinama koje nazivamo cirk. Dok se spuštaju niz planinu stvaraju korito kroz koje teče lednik, to je lednički valov. Materijal koji lednik nosi zove se morenski materijal.
- KRAŠKA EROZIJA – je proces rastvaranja krečnjaka pod uticajem vode. Krečnjak je sedimentna stena nastala u plitkim morima i jezerima taloženjem ostataka živog sveta (ljuštura i skeleta koji se sastoje od kalcijum karbonata).Voda rastvara krečnjačku stenu i stvara:
a) Površinske oblike kraške erozije – škrape, vrtače, uvale i kraška polja
b) Podzemne oblike kraške erozije – pećine i jame.
Hvala na konstruktivnoj primedbi.
Zašto uvek pisete slovo ,,i” spojeno sa nekom reči