Kombinovani test – Geografija 5. razred – Litosfera

PLANETA ZEMLJA

 

LITOSFERA

  1. Litosfera je zemljina kora.
  2. Unutrašnja građa zemlje
    • Zemljino jezgro
    • Omotač jezgra – nalazi se u testasto-tečnom stanju. Materija koja izgrađuje ovaj omotač naziva se magma.
    • Zemljina kora – litosfera – čvrst stenovit omota
    • Kontinentalna kora – veće debljine 30-70 km
    • Okeanska kora – manje debljine 5-10 km
    • Zemljina kora – litosfera se sastoji od 3 vrste stena:
      • Magmatske stene – nastaju hlađenjem usijano tečne lave na površini Zemlje ili magme u njenoj unutrašnjosti – graniti bazalt
      • Sedimentne stene – nastaju taloženjem ostataka biljnog i životinjskog sveta ili čestica drugih stena u morima i jezerima – krečnjak i peščar.
      • Metamorfne stene – nastaju preobražajem magmatskih i sedimentnih stena u zemljinoj kori usled velikog pritiska i temperature – preobražajem krečnjaka nastaje mermer (planina Venčac u Šumadiji)
    • Litosfera se sastoji od litosfernih ploča
    • Zemljotresi nastaju usled pomeranja litosfernih ploča. Litosferne ploče se pomeraju zbog toga što leže na testasto tečnoj magmi koja se pomera.
    • Najviše zemljotresa i vulkanskih erupcija ima na prostoru gde se dodiruju litosferne ploče.

Najpoznatija vulkansko-trusna oblast na Zemlji je  “vatreni pojas Pacifika” – prostire se na obodu Tihog okeana, Pacifika, i zahvata istočni priobalni pojas Azije i zapadnu obalu Severne i Južne Amerike

  1. Kod zemljotresa razlikujemo epicenter – mesto na površini Zemlje gde se zemljotres najviše oseća, gde je razaranje najveće i hipocentar – mesto u unutrašnjosti litosfere gde se nalazi žarište zemljtresa, oblast gde se dodiruju litosferne ploče i gde je zbog njihovog pomeranja nastao zemljotres.
  2. Unutrašnje sile Zemlje su sila Zemljine teže (gravitacija) i Zemljina unutrašnja toplota. Tektonski pokreti nastaju delovanjem unutrašnjih sila. Tektonskim pokretima nastaju najkrupniji oblici u reljefu zemljine površine – kontinenti i okeanski baseni, planine i kotline.

Mlade venačne planine nastaju horizontalnim pomeranjem zemljine kore. One su više, imaju oštre vrhove, strme strane i pružaju se u vidu venaca (venačne).

Mlade venačne planine po kontinentima PRONAĐI IH NA KARTI – NE UČI NAPAMET

Evropa: Dinarske, Karpatsko-balkanske, Apeninske, Pirinejske, Alpi, Kavkaz.

Azija: Pontijske planine, Tavor, Elburs, Hindukuš, Pamir, Himalaji, Karakorum, Tijanšan, Kunlun;

Afrika: Atlas;

Severna Amerika: Koridljeri (Stenovite planine, Primorske planine, Sijera Nevada, Kaskadske);

Južna Amerika: Andi;

 

Stare gromadne planine su nastale vertikalnim pomeranjem zemljine kore. Niže su od mladih venačnih i imaju oble vrhove i blage padine.

Stare gromadne planine po kontinentima: PRONAĐI IH NA KARTI – NE UČI NAPAMET

Evropa: Rodopske (Srpsko-makedonska masa u Srbiji: Besna kobila, Jastrebac, Dukat, Ruj), Olimp (Zevs, Hera…), Središnji ili Centralni masiv, Švarcvald (izvorište Dunava), Harc, Šumava;

Azija: Altaj;

Severna Amerika: Apalači;

Južna Amerika: Gvajanske planine i Brazilske planine;

Australija: Australijski Alpi.

 

  1. EROZIJA JE PROCES RAZARANJA I ODNOŠENJA ZEMLJIŠTA I STENOVITE PODLOGE, A AKUMULACIJA JE PROCES NAGOMILAVANJA I TALOŽENJA RAZORENOG I ODNEŠENOG MATERIJALA

 

VRSTE EROZIJA

 

  1. DENUDACIJA predstavlja proces spiranja i odnošenja površinskog sloja zemljišta i ogoljivanje stenovite podloge. Intenzitet denudacije zavisi od količine padavina, nagiba terena i vegetacije.
  2. FLUVIJALNA ILI REČNA EROZIJA je proces pri kome reka oblikuje reljef. Akumulativni oblici fluvijalne erozije su aluvijalne ravni, delte, rečna ostrva – ade. Erozivni oblici koje stvara reka su rečno korito, rečna dolina. Kanjoni i klisure su rečne doline strmih strana koje nastaju u planinskim predelima , dok rečne doline u nizijima imaju blago nagnute strane i široko dno. Pošto reke u nizijama sporije teku, zbog malog nagiba terena, one stvaraju meandre..
  3. ABRAZIJA – proces oblikovanja reljefa radom talasa na morima i jezerima. Talasi svojom snagom neprekidno menjaju reljef obala i pomeraju je na račun kopna. Klif je jedan od oblika koje talasi stvaraju u reljefu obale.
  4. EOLSKA EROZIJA – je proces oblikovanja reljefa radom vetra. Najizraženiji uticaj vetra na reljef je u pustinjama i predelima koji su izgrađeni od peska i lesa. Oblik u reljefu – peščane dine.
  5. GLACIJALNA ILI LEDNIČKA EROZIJA – je proces pri kome lednici oblikuju reljef. Lednici su velike ledene reke koji danas nastaju na planinama iznad snežne granice. Lednici se formiraju u udubljenju na planinama koje nazivamo cirk. Dok se spuštaju niz planinu stvaraju korito kroz koje teče lednik, to je lednički valov. Materijal koji lednik nosi zove se morenski materijal.
  6. KRAŠKA EROZIJA – je proces rastvaranja krečnjaka pod uticajem vode. Krečnjak je sedimentna stena nastala u plitkim morima i jezerima taloženjem ostataka živog sveta (ljuštura i skeleta koji se sastoje od kalcijum karbonata).Voda rastvara krečnjačku stenu i stvara:

a) Površinske oblike kraške erozije – škrape, vrtače, uvale i kraška polja

b) Podzemne oblike kraške erozije – pećine i jame.

About admin