GEOGRAFSKA KARTA
Geografska i kartografska mreža
21. Paralele ili uporednici su zamišljene kružne linije koje obavijaju Zemlju u pravcu zapad istok.
Međusobno su paralelne. Nisu iste dužine. Najduža I početna je Ekvator, a prema polovima su sve kraće. Polovi su predstavljeni tačkama.
Ekvator deli Zemlju na dve polulopte severnu I južnu.
Geografska širina je udaljenost neke tačke od početne paralele Ekvatora prema severu ili jugu.
Od Ekvatora do Severnog pola mesta mogu da imaju do 90°severne geografske širine (N), a do Južnog pola 90°južne geografske širine (S);
22. Meridijani ili podnevci su zamišljene polukružne linije koje povezuju, spajaju Severni i Južni pol. Sve su iste dužine. Za početni meridijan je određeno da bude onaj koji prolazi kroz astronomsku opservatoriju koja se nalazi u delu Londona (glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije I Severne Irske) koji se zove Grinič I po njemu je I meridijan dobio ime. Nulti, početni meridijan, Grinič, deli Zemlju na istočnu I zapadnu poluloptu.
Geografska dužina je udaljenost neke tačke od početnog meridijana Griniča prema istoku ili prema zapadu, od 0-180°.
Od Griniča prema istoku do 180° mesta imaju istočnu geografsku dužinu (E), a prema zapadu isto do 180° zapadne geografske dužine (W).
Prikazivanje Zemljine površine
23. Globus je model Zemlje – najvernije prikazuje oblik Zemlje.
24.Geografska karta je umanjen grafički (nacrtan) prikaz površine Zemlje u jednoj ravni. Geografska karta nije model Zemlje. Zašto?
25. Geografska karta sadrži:
- Matematičke elemente – ram ili okvir karte, kartografska mreža I razmer;
- Geografske elemente – geografski objekti prikazani na karti;
- Dopunske elemente – naziv karte, legenda karte I podaci o izradi.
26.Razmer predstavlja odnos stvarnih rastojanja u prirodi I rastojanja na karti.
Razmer nam pokazuje koliko je geografska površina na globusu ili geografskoj karti umanjena u odnosu na stvarnu veličinu Zemlje ili prostora koji prikazuje.
27. Prema razmeru karte delimo na:
- Sitnorazmerne razmera 1: 1 000 000 ili sitniji (veći je drugi broj u razmeru, više je umanjena površina Zemlje);
- Srednjerazmerne razmera 1:200 000 – 1: 1 000 000,
- Krupnorazmerne razmera 1: 200 000 I krupnije (manji je drugi broj u razmeru, manje je umanjena površina Zemlje, topografske karte I planovi).
28. Prema sadržaju geografske karte delimo na
- Opštegeografske – prikazuju veći broj geografskih elemenata,
- Tematske karte – prikazuju 1-2 geografska elementa, retko više (karta vegetacije, klimatska karta, karta gustine naseljenosti, karta prirodnih bogatstava, privrede…)
29. Kartografski znaci služe za prikazivanje geografskih elemenata na geografskoj karti.
Delimo ih na:
– Konturne – prikazuju granice geografskih objekata (kontinenti, oekani, mora, šume),
– Linijske – prikazuju granice država, saobraćajnice, reke i
– Vanrazmerni kartografski znaci svojim izgledom podsećaju na objekte koje predstavljaju (hidroelektrana, fabrika, rudnik, manastir, banja).
Pogledaj u legendi u atlasu ili u udžbeniku za 5. razred kako izgledaju pojedini kartografski znaci.
30. Nadmorska visina je vertikalno rastojanje od nivoa mora do neke tačke na kopnu.
31. Relativna visina je vertikalno rastojanje između dve tačke na kopnu ili razlika izmađu dve nadmorske visine.
32. Predeli na kopnu koji su niži od nivoa mora su depresije. Depresije su predeli sa negativnom nadmorskom visinom. npr. Mrtvo more oko -400mnv
33. Reljef se na geografskim kartama može prikazati sledećim metodama:
- Metod izohipsa; Izohipse su zatvorene krive linije koje povezuju tačke sa istom nadmorskom visinom.
- Metod boja,
- Metod senčenja,
- Metod šrafiranja.
Leave a Reply