Nacionalni park Fruška gora – položaj, proglašenje nacionalnog parka i zone zaštite

Nacionalni park Fruška gora je naš najstariji nacionalni park koji je proglašen 23.12.1960. godine. Zaštićeno područje obuhvata površinu od 25 393 ha. Središte uprave JP Nacionalnog parka je u Sremskoj Kamenici. Fruška gora se prostire duž desne obale Dunava u dužini od 78 kilometara i širini od 15 kilometara. Najbliži veći grad je Novi Sad. Prostor nacionalnog parka Fruška gora nalazi se na teritorijama opština: Petrovaradin, Sremski Karlovci, Beočin, Bačka Palanka, Šid, Sremska Mitrovica, Irig i Inđija. Postojeća granica Nacionalnog parka “Fruška gora” utvrđena je Zakonom o nacionalnim parkovima (“Sl. glasnik RS”, br. 39/93). Granica zaštitne zone nacionalnog parka se, prema odredbama Zakona o nacionalnim parkovima (“Sl. glasnik RS”, 39/93) utvrđuje Prostornim planom područja posebne namene Fruške gore do 2022. godine. U nacionalnom parku postoje 3 zone zaštite.  Pod režimom zaštite I stepena nalazi se 3,7% ukupne površine nacionalnog parka, na području pod režimom zašti te II stepena je 67% a III stepena  29.3% ukupne površine.

Za područje Nacionalnog parka ”Fruška gora”, kao prirodnog dobra I kategorije, utvrđeni su režimi I, II i III stepena zaštite:

  • Područja režima I stepena sa isključenjem svih oblika korišćenja i aktivnosti osim naučno-istraživačkog rada, kontrolisane edukacije i aktivnosti kojima se sprečava degradacija i nestanak osetljivih ekosistema. To su prostori specifičnih geoloških, geomofroloških i drugih oblika i pojava, značajni šumski ekosistemi Fruške gore, kao i staništa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta u okviru zaštite biodiverziteta Nacionalnog parka.
  • Područja režima II stepena na ugroženim i značajnim prostorima, sa merama kojima se ograničava i strogo kontroliše korišćenje. Dozvoljene su aktivnosti na unapređenju i prezentaciji prirodnih vrednosti. To je najveći deo šumskog kompleksa Nacionalnog parka koji zahteva specifične mere nege i obnove narušenih šumskih ekosistema i staništa značajne flore i faune Fruške gore na kojima su neophodne interventne mere zaštite i očuvanja.
  • Područja režima III stepena na kojima je određeno ograničeno korišćenje i kontrolisane aktivnosti u skladu sa funkcijama Nacionalnog parka, tradicionalnim privrednim delatnostima i stanovanjem, uključujući i turističku izgradnju. To su turističko-rekreativni i kulturno istorijski lokaliteti, degradirane površine pod šumskom vegetacijom, površinski kopovi, akumulacije i sl.

Najveći deo Nacionalnog parka obuhvata centralni masiv Fruške gore.  Područje nacionalnog parka Fruška gora nije kontinualni prostor već se sastoji od 5 većih i 19 manjih kompleksa.

Nacionalni park Fruška gora – zone zaštite

Nacionalni park Fruška gora - zone zaštite

Nacionalni park Fruška gora – zone zaštite

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prostor pod  I stepenom režima zaštite

Opština

Značajni šumski ekosistemi

Geološki i geomorfološki lokaliteti

Značajna staništa ugroženih biljnih vrsta

Značajna staništa ugroženih vrsta insekata

Značajna staništa ugroženih vrsta ptica

Beočin Zmajevac,Ravne paleontološko nalazište sliv Orlovačkog dobrog i Čerevićkog potoka,Stena “Orlovac” stanište pljevike „Veliki Gradac”,stanište pljevike “Čendreviti čot”,stanište orhideje “Brdo Podgorac”,”Brdo Komesarovac” „Rakovački mali potok”,Čerevićki potok “Đerova kosa”,Kišelez”,”Crvene krečane- Kozarski potok”,

“Orlovac”

(uključena stena Orlovac)

Novi Sad Zmajevac, Kraljeve Stolice paleontološka lokacija “Papradine” dolina Rokovog potoka na Glavici,stanište sa ”Papradinama”,”Javornati do” kod St. Ledinaca
Sremska Mitrovica Papratski Do,Kraljevac,Biklav Grgurevačka pećina na Popovom čotu stanište osolikih muva “Ležimir” “Šuljam”, “Đurđin grab”
Sremski Karlovci Stražilovo,Ravne
Irig Jazak paleontološki lokalitet ”Grgeteg” “Radovanac” “Srneći potok – Tatarica”,”Kalin potok”

 

Prostor pod  II stepenom režima zaštite

Opština

Geološki i geomorfološki lokaliteti

Pojedinačna stabla, brupe stabala i parkovi

Zaštita biodiverzitetskih vrednosti – značajna staništa ugroženih vrsta insekata

Značajna staništa ugroženih vrsta ptica

Beočin vulkanski tuf kod sela Rakovca,lokalitet “Kozje brdo”,paleontološki lokalitet “Šakotinac” sastojina crne jove na Andrevlju, sastojina crne jove na Testeri,park manastira Beočin
Sremska Mitrovica “Grgurevačka pećina” na “Popovom čotu” Krečanske jame, “Gložanj” – pašnjaci iznad Grgurevaca,”Mala Sanča”
Šid “Banja Kulina” kod Ljube, dolina potoka Velešić
Irig paleontološki lok.”Grgeteg”
Inđija Čortanovačka šuma

 

 

 

 

 

 

About admin