Nacionalni park Đerdap se nalazi u Karpatskim planinama u graničnom pojasu sa Rumunijom. Prostire se na prostoru Đerdapske klisure od Golubačkog grada do ostataka utvrđenja Diane kod Karataša na dužini od oko 100 km i u širini od 2-8 km zahvata i planinske delove sa desne obale reke. Severna granica parka prati reku Dunav i jasno je određena dok se približna južna granica proteže razvođem Dunava i Peka, kao i najvišim delovima Liškovca, Velikog grebena i Miroča. Visina ovog prostora se kreće od 50-803 mnv.
Nacionalni park je osnovan 1974. godine, Zakonom o Nacionalnom parku Đerdap (Službeni glasnik SRS broj 31 od 27.07.1974.god.). Granice su mu određene prema zakonu iz 1983. god. dok je Zakonom o Nacionalnim parkovima izvršeno poslednje proglašenje Nacionalnog parka Đerdap (Službeni glasnik RS, broj 39 od 31.05.1993.god.). Upravljanje na samoupravnoj osnovi je trajalo do 1989. godine kada je osnovano Preduzeće za zaštitu i razvoj Nacionalnog parka Đerdap čije je sedište u Donjem Milanovcu. Nacionalni park Đerdap obuhvata površinu od 63608,45 ha. Granica Nacionalnog parka Đerdap određena je Zakonom o nacionalnim parkovima i obuhvata delove tri opštine: Golubac, Majdanpek i Kladovo. Sedište JP “Nacionalni park Đerdap“ je u pomenutom Donjem Milanovcu.
Nacionalni park „Đerdap“ se svojim jedinstvenim prirodnim odlikama i specifičnostima i stanjem biodiverziteta i zaštićenim vrstama biljaka i životinja, svrstava među najatraktivnije nacionalne parkove na Balkanu. Član je udruženja ”EUROPARC”, nalazi se na Listi međunarodno značajnih područja za ptice – IBA (Important Bird Areas) područje , takođe je i na Listi međunarodno značajnih područja za biljke – IPA(Important Plant Areas) a i na listi ”Odabrana područja za dnevne leptire” – PBA područja (Primee Butterfly Areas) po programu Butterfly Conservation Europe.
Deo je EMERALD mreže područja (Emerald Network of Areas of Special Conservation Interest – AsCI) identifikovano/ustanovljeno pod imenom Nacionalni park Đerdap. Emerald područja su značajna sa stanovišta primene Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija) u Srbiji. Nacionalni park Đerdap je jedno od 8 područja u Srbiji koja su planirana za ustanovljenje rezervata biosfere po programu UNESCO „Čovek i biosfera“ (MaB) i nalazi se kao područje na preliminarnoj listi dobara koje je Republika Srbija predložila za upis u UNESCO listu dobara svetske baštine na osnovu Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine (World Heritage Convention).
Prostornim planom se uspostavljaju sledeće zone zaštite u Nacionalnom parku Đerdap:
I zona zaštite površine 5632,99 ha obuhvata osamnaest (18) zasebnih celina:
(1) „Golubac“, (2) „Bojana“, (3) „Bosman – Sokolovac“, (4) „Čoka Njalta – Pesača“, (5) „Lepenski Vir, (6) „Boljetinska – Greben, (7) „Tatarski vis“, (8) „Šomrda“, (9) „Ciganski potok “, (10) „Veliki i Mali Štrbac“ (11) „Ruđine“ , (12) „Ogašu Kazan“ , (13)„Čoka Kulejaši“, (14) „Golubinska glava“, (15) „Gradašnica“, (16) „Vidikovac – Kovilovo“, (17) „Klisura Brnjice“ i (18) „Tilva Tome“.
Nacionalni park Đerdap – zone zaštite i rezervati prirode
II zona zaštite površine 13 414,99 ha se prostire na četrnaest (14) zasebnih celina:
(1) „Golubačka klisura“ obuhvata prostor (u delovima koji nisu obuhvaćeni zonama sa režimima zaštite I stepena pod (1), (2) i (17),
(2) „Basen Brnjice“ obuhvata prostor u delovima koji nisu obuhvaćeni zonom sa režimom zaštite I stepena pod (17),
(3) „Štrpsko korito – Miroč“ u delu koji nije obuhvaćen zonom sa režimom zaštite I stepena pod (10),
(4) „Sokolovac – Vlasac“, obuhvata prostor u delovima koji nisu obuhvaćeni zonama sa režimima zaštite I stepena pod (3), (4), (5) i (6),
(5) „Šomrda – Tilve Tome“ obuhvata prostor od Jezdinog vrha 685 mnv na zapadu, do vrha Čoka Frasen 633 mnv na jugu u delovima koji nisu obuhvaćeni zonama sa režimima zaštite I stepena pod (7), (8), i (18),
(6) „Baltu Alušontu – Paprenički potok“ obuhvata prostor koji okružuje jezera Baltu Alušontu i deo klisuraste doline Papreničkog potoka,
(7) „Glavica“ obuhvata prostor koji okružuje neposrednu okolinu karakterističnog kupastog uzvišenja oko trigonometra Glavica 286 mnv iznad naselja Donji Milanovac
(8) „Velika Peštera“ obuhvata prostor neposredne okoline speleološkog objekta (tunelske pećine) Velika Peštera,
(9) lokalitet Gradašnica obuhvata prostor u delu koji nije obuhvaćen zonom sa režimom zaštite I stepena pod (15),
(10) „Čezava – Kastrum“ obuhvata prostor neposredne okoline (nedovoljno istraženog) arheološkog lokaliteta rimskog kastruma i srednjovekovne nekropole u Čezavskom polju,
(11) lokalitet „Lepenski vir“ obuhvata prostor neposredne okoline nepokretnog kulturnog dobra praistorijskog neolitskog lokaliteta izuzetnog značaja „Lepenski vir“,
(12) „Hajdučke vodenice – Trajanova tabla“, obuhvata prostor priobalja Đerdapskog jezera ispod državnog puta I reda br. 25.1 na kom se nalaze arheološki lokalitet „Hajdučke vodenice“ i nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja „Trajanova tabla“,
(13) „Diana – Karataš“ obuhvata prostor arheološkog lokaliteta antičkog kastruma, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja “Diana“,
(14) lokalitet „Vlasac“, obuhvata prostor u delu koji nije obuhvaćen zonom sa režimom zaštite I stepena pod (6).
III zona zaštite površine 44 760 ha obuhvata prostor od spoljne granice Nacionalnog parka prema državnoj granici između Republike Srbije i Republike Rumunije na reci Dunav, u delu koji nije obuhvaćen zonama zaštite I i II stepena.
Hvala vam na konstruktivnom komentaru.
Možda bih samo dodao na ovaj tekst i izuzetan značaj Golubačke tvrđave u istorijskom i arheološkom smislu, kao i to da ovih dana otpočinje proces njene restauracije i konzervacije.